Poslovne vesti - Hrvatska

Mirovinski fondovi slabije počeli godinu

Od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) tražili smo točne podatke kako su od početka 2025., dakle u siječnju i veljači (ožujak još traje) poslovali obvezni mirovinski fondovi (2. stup), te dobrovoljni mirovinski fondovi (3. stup), s obzirom na minuse s kojima su neki od fondova očito započeli godinu. Hanfu smo pitali i koliko sve ima veze s turbulencijama na tržištima kapitala, izazvanim sve većim ekonomskim neizvjesnostima i carinskim ratovima, i što to znači za naše mirovine.

Isto tako, s obzirom na to da su u minusu mahom obvezni mirovinski fondovi iz C segmenta, koji bi trebali biti najsigurniji, nametnulo se i pitanje o kretanju cijena obveznica, koje inače slove kao najsigurniji oblik ulaganja. Iz Hanfe poručuju da »podaci pokazuju da su mirovinski fondovi uspješno započeli 2025. godinu, bez značajnijeg negativnog utjecaja povišenih geopolitičkih rizika na njihovu izvedbu ili domaće tržište kapitala«.

Pritom su, kažu, »MIREX A i MIREX B nastavili s rastom, dok je MIREX C zabilježio minimalan pad od 0,01 posto«. Komentirali su potom i kretanja na tržištu kapitala.

– U ožujku je došlo i do pada vrijednosti dionica na svjetskim tržištima, ali došlo je i do korekcija u cijenama obveznica, što je sve skupa zasad imalo (blago) negativan utjecaj na vrijednost imovine mirovinskih fondova u zadnjih nekoliko tjedana. Paralelno s time, svjetska tržišta dionica također su doživjela blage padove, dok su obveznička tržišta prošla kroz određene korekcije cijena. Sve navedeno rezultiralo je blagim negativnim utjecajem na vrijednost imovine mirovinskih fondova u proteklim tjednima, no to ne mijenja cjelokupni dugoročni trend stabilnih prinosa, tvrde u Hanfi.

Međutim, dodaju da bi željeli naglasiti da su kratkoročne tržišne oscilacije, koje svojim intenzitetom mogu biti snažne poput onih u COVID-19 krizi, te onih zabilježenih tijekom 2022. godine, neizbježne, te da utječu na sve tržišne sudionike, pa tako i mirovinske fondove.

– Budući da su mirovinski fondovi dugoročni investitori, njihova se izvedba treba promatrati u relativnim terminima, odnosno u usporedbi s alternativnim investicijskim klasama i na dulji vremenski horizont. U takvom kontekstu, domaći mirovinski fondovi dosljedno ostvaruju stabilne prinose te su pokazali otpornost na dosadašnje tržišne turbulencije, poručuju iz Hanfe. Što se tiče prošle godine, u Hanfi su ponovili da je 2024. bila iznimno uspješna za sve kategorije obveznih mirovinskih fondova, kao i za dobrovoljne mirovinske fondove.

– Indeksi MIREX, koji zbirno prate prinose obveznih mirovinskih fondova, pokazali su snažne nominalne prinose na kraju godine: MIREX A ostvario je 13,27 posto, MIREX B 9,68 posto, dok je MIREX C zabilježio rast od 3,55 posto. Dobrovoljni mirovinski fondovi također su zaključili godinu s pozitivnim rezultatima – prinosi otvorenih fondova kretali su se u rasponu od 3,1 posto do 11,5 posto, dok su zatvoreni dobrovoljni fondovi ostvarili prinose od 4,7 posto do 12,4 posto. Svi navedeni podaci iskazani su u nominalnim iznosima, a za realnu sliku potrebno ih je korigirati za stopu inflacije u istom razdoblju, napominju u Hanfi. Kažu da je »utjecaj inflacije na kretanje vrijednosti imovine mirovinskih fondova, pa samim time i osiguranika, uglavnom negativan, budući da viša inflacija obično dovodi do rasta kamatnih stopa, što uzrokuje pad vrijednosti obveznica, kojima su naši mirovinski fondovi većinom izloženi«.

– Utjecaj na kretanje vrijednosti dionica nije tako jednoznačan, ali s obzirom na to da inflacija za poslovanje gospodarskih subjekata predstavlja neizvjesnost, dionička tržišta često na pojavu inflacije reagiraju pojačanom volatilnošću, zaključuju u Hanfi.

Prema podacima Hanfe, prinosi obveznih miroviskih fondova od početka godine (02.25./12.24.) pokazuju da je MIREX A u tom razdoblju rastao 4 posto, MIREX B 2,5 posto, te MIREX C 0,5 posto. MIREX je inače prosječna vrijednost obračunske jedinice svih obveznih mirovinskih fondova iste kategorije (A,B ili C), koja u obzir uzima udio pojedinog fonda u ukupnoj neto imovini svih fondova iste kategorije.